Europeizacija hrvatske lokalne i regionalne samouprave


Oblikovanje hrvatske lokalne i regionalne samouprave „odozdo“ bitna je i nužna faza razvoja hrvatske države i društva nakon što je u značajnom dijelu hrvatska država konstituirana „odozgo“. U ambijentu globalizacije i euroatlantskih integracija istinska sulokalna i regionalna samouprava šansa su za očuvanje nacionalnog identiteta, stoga treba razvijati hrvatsku teoriju lokalne samouprave koja će biti kompatibilna sa svjetskim dosezima ali i s hrvatskom tradicijom. Teorijske su premise ostvarenje autopoietičnih jedinica, a svođenje na najmanju moguću mjeru alopoietičnih, uz afirmaciju najbolje prakse (case study). Istinske lokalne i regionalne samouprave nema bez značajne dekoncentracije vlasti, ali i ozbiljne decentralizacije koja se približava devoluciji (ne samo delegiranje ovlasti nego i osiguravanje svih relevantnih čimbenika za njihovo realiziranje). Razvoj lokalne i regionalne samouprave zahtijeva jačanje kapaciteta jedinica (općine, gradovi, županije), a to znači da je nužno ulagati ponajviše u ljude, zatim u opremu a onda tek u prostor. Hrvatska lokalna i regionalna samouprava trebale bi biti korektiv centralizacije, prevelikog utjecaja političke moći i ideoloških previranja, ozbiljna korekcija koju nosi građansko društvo – gospodarski učinkovito, politički demokratsko i ekološki osviješteno. Vrijednosti, standarde i normative Europe valja prepoznavati, usvajati i dalje razvijati u ambijentu hrvatske državotvornosti. Bitna je pravna (auto)regulacija za visoku motivaciju stvaranje učinkovite i pravične zajednice. Trebalo bi „krojiti“ Hrvatsku na način da svi ljudi i krajevi imaju (pod)jednake šanse za razvoj te da subjekti (funkcionalni i teritorijalni) budu osposobljeni za kvalitetnu europsku (i svjetsku) integraciju. Svrha je na znanstvenim osnovama promišljati i ozbiljiti lokalnu i regionalnu samoupravu, gdje će građanin ostvarivati svoje potrebe i interese, odnosno temeljna ljudska prava i slobode, gdje narod može doći do pune emancipacije u smislu njegove individualizacije u svjetskoj globalizaciji. Očekujemo da se svekolika javnost maksimalno senzibilizira za osposobljavanje za europsku razinu življenja (rješavanje problema, rada, kulture, tolerancije), sve do individualnih zahtjeva za kvalitetnim životom novog informacijskog doba. Ponuđena metodologija jamči i provjeru rezultata mjerenjem stupnja zadovoljavanja potreba i interesa građana. Istraživanje bi se vrednovalo i prema dobrom upravljanju, a to znači kvaliteti donošenja, primjene i kontrole propisa.

Ocjena kvalitete rada i rezultata: planirana su istraživanja u potpunosti ostvarena. Prikupljeni su rezultati dokumentirani kako slijedi: autorske knjige (pet), uredničke knjige (16), poglavlja u knjizi (šest), znanstveni radovi u drugim časopisima (12), ostali radovi u drugim časopisima (četiri), radovi u postupku objavljivanja (deset), znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunarodnim recenzijama (devet), radovi u zbornicima skupova bez recenzije (jedan), sažetci u zbornicima skupova (sedam), neobjavljena sudjelovanja na skupovima (šest), disertacije (pet), magistarski radovi (19), diplomski radovi (17) i druge vrste radova (osam). Radovi su objavljivani u publikacijama indeksiranim u referentnim međunarodnim bibliografskim bazama. S projektom je bio usko vezan magistarski studij Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave koji je kasnije preinačen u specijalistički studij. Isti je okončao 21 kandidat, od toga 10 magistarski i 11 specijalistički studij. Članovi projektnog tima sudjelovali su na brojnim konferencijama u zemlji i inozemstvu. Organiziran je i niz radionica vezanih uz temu projekta. Nositelj projekta prof. dr. sc. Zvonimir Lauc začetnik je suradnje s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska) što je rezultiralo četirima iznimno uspješnim IPA projektima (EUNICOP, SUNICOP, DUNICOP i IDEM) koji su već opisani. Nositelj projekta potaknuo je promjene nastavnog kurikula te je na petoj godini diplomskog studija uveden novi modul – europskopravni modul (2010.), a 2013. godine predložio je osnivanje nove katedre na Fakultetu – Katedre za europsko pravo – za čijeg je predsjednika izabran doc. dr. sc. Tunjica Petrašević, istraživač na projektu. U ožujku 2011. godine nositelj je projekta prijavio nov projekt Jean Monnet modul u okviru tadašnjeg Lifelong learning programa koji je trajao od 1. rujna 2011. do 31. kolovoza 2014. godine, a koji smo već detaljno opisali. Hrvatski institut za lokalnu upravu (HILS) pod vodstvom nositelja projekta dobio je i ostvario nekoliko kvalitetnih projekata (npr. međuopćinska suradnja, zapošljavanje mladih s invaliditetom, umrežavanje lokalnih akcijskih grupa tzv. LAG-ova itd.). Prikupljeno je mnoštvo materijala za komparativnu analizu stanja i perspektiva europske lokalne i regionalne samouprave koji će služiti kao podloga za nove znanstvene i stručne radove i nakon isteka projekta.